Na današnji dan točno prije dvadeset godina u velikosrpskoj agresiji na Dalj, poginulo je 20 policijskih službenika Policijske postaje Dalj, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika civilne zaštite. U znak sjećanja na njihovu žrtvu, danas, 1. kolovoza u Dalju, ispred PP Dalj, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i PU osječko-baranjske održana je svečanost obilježavanja dvadesete obljetnice tog tragičnog događaja.
Uz obitelji stradalih, brojne mještane Dalja, predstavnike lokalne uprave i braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, komemoraciji su nazočili: ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić, načelnik stožera Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan“ brigadir Željko Šikić, vojni ordinarij, mons. Juraj Jezerinac, gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo te zamjenik načelnika općine Erdut Dragan Vulin.
U ime Ministarstva unutarnji poslova i Ravnateljstva policije, uz ministra Karamarka, događaju su nazočili: glavni ravnatelj policije Oliver Grbić, njegovi zamjenici Dražen Vitez i Milijan Brkić, državni tajnici Ivica Buconjić i Miljenko Radnić, načelnik PU osječko- baranjske Željko Prša, zapovjednik Zapovjedništva specijalne policije Zdravko Janić, tajnik Kabineta ministra Dubravko Novak te načelnik Odjela za odnose s javnošću Krunoslav Borovec.
Na početku komemoracije brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima ispred PP Dalj. Nakon intoniranja hrvatske himne u izvedbi policijske klape „Vinčace“, minutom šutnje odana je počast svim poginulim pripadnicima PP Dalj, kao i svim hrvatskim braniteljima.
- Viteška pogibija, herojsko stradanje policajaca i branitelja Dalja za sve sadašnje i buduće hrvatske naraštaje postala je trajni primjer žrtve za slobodnu i neovisnu našu današnju sanjanu i voljenu hrvatsku državu. Oni su, daljski branitelji, imali snage ponosno se oduprijeti ropstvu, nasilju i nepravdi, daleko nadmoćnijim neprijateljima okupatorskoj tzv. JNA i četničkih paravojnim jedinicama koje su te 1991., «združenim zločinačkim pothvatom» čineći najgora zlodjela i zločine Hrvatsku i hrvatski narod željeli zbrisati s lica zemlje. Zato se mi danas na ovome mjestu stradanja daljskim branitelja najdublje klanjamo njihovoj žrtvi. Što više, dužnost nam je i čast izreći im zahvalnost, sjećati se tih «velikih ljudi» koji su svoje živote utkali u temelje naše države, koji su u pravom smislu riječi i djela pokazali što znači biti hrvatski policajac, čovjek i humanist, hrvatski branitelj - kazao je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko.
Istaknuo je još da su pripadnici MUP-a RH dali nemjerljiv doprinos obrani, stvaranju i očuvanju suvereniteta i cjelovitosti Hrvatske tijekom cijelog Domovinskoga rata, a posebice na njegovu početku kada su hrabro noseći odoru hrvatske policije jedini branili ustavnopravni poredak, javi red i mir novostvorene hrvatske države.
O hrvatskoj bremenitoj i teškoj povijesti, žrtvama podnesenim za današnju europsku i demokratsku Hrvatsku, dodao je Karamarko, moramo stalno govoriti, moramo učiti iz naše nedavne povijesti. Moramo opraštati sva nam nanesena zla i nepravde, ali ne smijemo nikad zaboravljati svoje heroje, hrvatske branitelje i njihovo veliko djelo, pobjedu izvojevanu u pravednom i obrambenom oslobodilačkom Domovinskom ratu. Na kraju govora istaknuo je kako je Domovinski rat najsvjetliji i najznačajnijih događaj u svekoliko našoj povijesti.
- Također, u tom kontekstu, iako to nekima nije drago, hrvatska im država nije na srcu, moramo se sjetiti velikog djela i zasluga prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pod čijom je državotvornom mišlju uspješno vođen i ostvaren općenarodni pokret, ostvarena pobjeda u Domovinskome ratu te stvorena naša današnja država kao dio demokratskih i naprednih zemalja Europe i svijeta. I stradanje, život kao trajni zalog položen na oltar Domovine ovih redarstvenika, policajaca, pripadnika ZNG, Civilne zaštite u Dalju doprinijeli su ostvarenju stoljetnoga sna hrvatskoga naroda za vlastitom državom - rekao je ministar Karamarko.
Iskazavši u ime svih djelatnika PU osječko-baranjske kao i u svoje osobno, vječnu zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, hrabrim ljudima koji su svoj život ugradili u temelj domovine načelnik PU osječko-baranjske Željko Prša u svom govoru naglasio je:
- Ovdje smo zbog istine, zbog očuvanja od zaborava, zbog odavanja počasti, zbog naše djece, zbog naše budućnosti i vjere da se ovakve strahote više neće ponoviti. Nalazimo se u mjestu gdje je 1. kolovoza 1991. godine u borbi poginulo i likvidirano 20 policajaca PP Dalj, 15 pripadnika Zbora narodne garde te 4 pripadnika Civilne zaštite. Ovdje, na ovoj spomen ploči, zauvijek su zapisana njihova imena. Zapisana su kao znak zahvale hrvatskog naroda za žrtvu koju su dali, ali i kao spomen na posljedice jedne agresije – rekao je načelnik Prša.
PU osječko-baranjska do danas je protiv svih za koje je utvrdila da su sudjelovali u ovom zločinu podnijela kaznene prijave za kaznena djela: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, kazneno djelo oružane pobune, kazneno djelo protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, kazneno djelo uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika te za kaznena djela podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH.
- No, sve dok i posljedni zločinac ne bude doveden pred lice pravde mi ćemo i dalje tražiti istinu. Istinu za vas i našu djecu. A istina i činjenica je da su neki od njih ovih dana uhićeni i privedeni, te će im se suditi – zaključio je Željko Prša.
Prigodnim riječima svim okupljenim obratili su se i ministar Tomislav Ivić te župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić.
Nakon komemoracije u župnoj crkvi Sv. Josipa u Dalju misu zadušnicu za sve poginule branitelje PP Dalj predvodio je vojni ordinarij, mons, Juraj Jezerinac.
Podsjetimo, bivša Jugoslavenska narodna armija potpomognuta pješaštvom iz prekodunavskih sela Prigrevica i Srpski Miletići te drugih sela s većinskim srpskim stanovništvom s područja istočne Slavonije, započela je svoj ubilački napad na Policijsku postaju Dalj 31. srpnja 1991. godine.
Nošeni plemenitim ciljem obrane svakog pedlja Lijepe naše, policijski službenici PP Dalj, 1. kolovoza, zajedno s pripadnicima Zbora narodne garde i Civilne zaštite te mještanima Dalja pokušali su obraniti policijsku postaju od puno brojnijeg i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja. Svjesni činjenice da pad postaje znači i pad samoga mjesta nadljudskim naporima punih su šest sati držali svoje položaje iako su bili izloženi neprekidnom granatiranju minobacačkim granatama i teškim topništvom bivše JNA i paravojnih srpskih formacija.
Kada je granatiranje utihnulo, policajcima u postaji dan je ultimatum za bezuvjetnu predaju, što su oni odlučno odbili. Potom su na policijsku postaju krenuli tenkovi, transporteri, kamioni i ostala vozila prepuna neprijateljskih vojnika. Uslijedio je novi, snažni otpor hrvatskih redarstvenika, pripadnika Zbora narodne garde, Civilne zaštite i mještana Dalja. Žestoka i neravnopravna borba trajala je sve do deset sati kada je topnički projektil ispaljen iz smjera pravoslavne crkve pogodio Policijsku postaju i potpuno je uništio. Hrvatski branitelji koji nisu poginuli od topničkog projektila - brutalno su likvidirani.
U obrani Policijske postaje Dalj, 1. kolovoza 1991. godine, život su izgubili:
Pripadnici policije: Josip Glibušić,Slavko Putnik,Đuro Butorac,Zdravko Kovčalija,Zlatko Takač,Dario Dujmović,Ivan Horvat, Jovica Matin, Željko Svalina, Goran Mihaljević, Stjepan Pavić, Mladen Palinkaš, Antun Mihaljev, Vinko Dujić, Mijo Džanko, Josip Kemenji, Boško Paradžik, Stanislav Guljašević, Petar Kovčalija,Josip Kraštek.
Pripadnici Zbora narodne garde: Ivica Abramović, Tunica Belečetić, Dragan Cesarec, Ivan Dizdar, Željko Đakalović, Stanislav Eljuga, Dražen Kiš, Dario Ligenza, Đuro Lončarek, Željko Roguljić, Branko Sabljo, Darko Sekulić, Vlado Varga, Mario Vuknić,Marko Poplašan.
Pripadnici civilne zaštite: Ile Galić, Andrija Ripić, Drago Kovčalija, Franjo Kovčalija.