OSIJEK - Opsežnom kriminalističkom obradom policijskih službenika PU osječko-baranjske, uz suradnju sa Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku i Sigurnosno-obavještajnom agencijom RH, utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je 62-godišnji državljanin Republike Srbije počinio kaznena djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (čl. 122. Osnovnog krivičnog zakona RH), ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (čl. 122. OKZ RH u vezi sa čl. 28. OKZ RH) i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva (čl. 120. st. 1. OKZ RH u vezi sa čl. 28. OKZ RH). Protiv osumnjičenika je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku na osnovu koje je ŽDO protiv ovog stranog državljanina podnijelo istražni zahtjev istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku.
Opsežnom kriminalističkom obradom policijskih službenika PU osječko-baranjske, uz suradnju sa Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku i Sigurnosno-obavještajnom agencijom RH, utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je 62-godišnji državljanin Republike Srbije počinio kaznena djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (čl. 122. Osnovnog krivičnog zakona RH), ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (čl. 122. OKZ RH u vezi sa čl. 28. OKZ RH) i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva (čl. 120. st. 1. OKZ RH u vezi sa čl. 28. OKZ RH). Protiv osumnjičenika je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku na osnovu koje je ŽDO protiv ovog stranog državljanina podnijelo istražni zahtjev istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku.
Osnovano se sumnja da je 62-godišnjak 01. kolovoza 1991. godine u Dalju, tijekom oružane pobune dijela lokalnog srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovjedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima TO Dalja i Borova, kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde. Provodeći ove zapovijedi njemu podređeni vojnici pucali su iz tenkova i oklopnih transportera na zgradu policije na kojoj je bila izvješena bijela zastava pri čemu su smrtno stradali policajci Dario Dujmović (1970.) i Antun Mihaljev (1958.), ubili su policajce Miju Đžanka (1963.), Josipa Glibušića (1963.) i Đuru Butorca (1963.) iako su se predali. U prostorijama Osnovne škole nakon mučenja ubili su policajca Josipa Kemenjia (1956.) te pripadnike ZNG Đuru Lončareka (1961.), Tunicu Belečetića (1970.), Dražena Kiša (1970.), Ivana Dizdara (1967.) i Darka Sekulića (1962.).
Nadalje, u razdoblju od 01. kolovoza do prosinca 1991. godine u Dalju, Erdutu i Aljmašu, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, nakon okupacije navedenih mjesta i uspostave vojne vlasti, odgovoran za primjenu međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, iako svjestan da pripadnici njemu podređenih postrojbi neovlašteno zatvaraju, zlostavljaju, siluju i ubijaju zarobljene pripadnike MUP-a RH i ZNG te civilne stanovnike, ništa nije poduzeo da bi spriječio navedena protupravna postupanja i kaznio počinitelje.
Tako je nakon zlostavljanja u Dalju, Erdutu i Aljmašu
ubijeno 94 civila nesrpske n
arodnosti:
Ilija Galić (1940.),
Ivan Sabo (1934.),
Stjepan Lijić (1938.),
Veljko Kojić (1935.),
Kata Kojić (1938.),
Biljana Kojić (1966.),
Pjeter Xhevelakaj (1960.),
Nikola Tadijan (1969.),
Nikola Kovač (1957.),
Franjo Kovčalija (1941.),
Drago Kovčalija (1935.),
Stjepan Penić (1937.),
Zoran Anđal (1967.),
Pavle Beck (1957.),
Haso Brajić (1933.),
Željko Filipčić (1966.),
Ivan Forijan (1951.),
Darko Kušić (1961.),
Čedomir Predojević (1954.),
Dražen Štimac (1970.),
Ivan Zelenber (1934.),
Pavle Zemljak (1934),
Vladimir Zemljak (1967.),
Josip Paloš (1956.),
Josip Halt (1937.),
Ivan Astaloš (1964.),
Antika Paloš (1973.),
Erne Bač,
Josip Balog (1945.),
Martin Banković,
Mile Grbešić (1962.),
Elvis Hađić (1973.),
Rudolf Jukić (1964.),
Ivica Krkalo (1958.),
Ileš Lukač (1945.),
Andrija Maksimović (1950.),
Franjo Mesarić (1953.),
Josip Mikec (1964.),
Pero Milić (1958.),
Zvonko Mlinarević (1958.),
Vinko Oroz (1967.),
Đorđe Radaljević (1965.),
Karlo Rajić (1932.),
Pero Rašić (1945.),
Zlatko Rastija (1971.),
Pavo Šarac (1936.),
Tibor Šileš (1963.),
Mihajlo Šimon (1937.),
Janoš Šileš (1945.),
Ranko Soldo (1947.),
Marin Šomođvarac (1946.),
Stanislav Strmečki (1970.),
Miahly Tollas (1934.),
Danijel Tomičić (1929.),
Ivan Tomičić (1931.),
Franjo Papp (1934.),
Mihajlo Papp (1966.),
Stjepan Senaši (1935.),
Josip Senaši (1967.),
Josip Bence (1925.),
Nikola Kalozi (1922.),
Antun Kalozi (1929.),
Nikola Kalozi (1952.),
Ivan Werner (1931.),
Josip Debić (1946.),
Jakob Barbarić (1935.),
Josip Vaniček (1951.),
Tomo Curić (1937.),
Ivan Kučan (1947.),
Josip Krznarić (1927.),
Dragutin Šusto (1938.),
Matija Hum (1942.),
Zvonko Radić,
Jandre Prša (1938.),
Nikola Rašić (1950.),
Antun Dragić (1936.),
Dragutin Jelečanin (1939.),
Ante Kovčalija (1938.),
Josip Brajdić (1950.),
Ivan Šimunović (1945.),
Salko Milić (1952.),
Božo Tokić (1950.),
Pavo Andrić,
Stjepan Čotar (1939.),
Anto Đapić (1936.),
Pavo Kljajić (1959.),
Miroslav Nađ (1931.),
Ivan Potočni (1955.),
Đuro Malčić (1942.),
Ivan Berač (1936.),
Ante Čulić i
Božo Mlinarić (1927.).
Također, nakon mučenja i ispitivanja ubijeno je 11 pripadnika Hrvatske vojske, koji su zarobljeni u Vukovaru: Drago Dalić (1961.), Davor Šimundža (1962.), Ivan Redžić (1966.), Zvonimir Škoc (1957.), Zvonimr Šimić (1951.), Ivan Katić (1940.), Slavko Malančuk (1950.), Ivan Žerebni (1956.), Ivan Šajtović (1949.), Jelena Pančić (1972.) i Ivica Koršoš (1959.). Njihova tijela su spaljena ili zakopana u masovnim grobnicama u Ćelijama, na farmi Lovas i na katoličkom groblju u Dalju ili su bačena u Dunav.
Osumnjičenik nije dostupan državnim tijelima RH i nalazi se na nepoznatoj adresi izvan RH.
Stranica
